Srele se dve koze na uzanoj stazi. Iznad staze beše stena uspravna kao zid. Ispod njih – duboka provalija.
Zamisliše se koze: šta sad da rade? Nisu se mogle okrenuti da bi se vratile odakle su krenule. Zato jedna koza leže i opruži se po zemlji, a druga pažljivo pređe preko nje.
Foto kolaži: ANTOLOGIJA – www.antologija.in.rs Preuzimanje delova tekstova, tekstova u celini, fotografija i ostalog sadržaja na sajtu je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu ili fotografiji na www.antologija.in.rs. Ispoštujte naš trud, nije teško biti fin. 🙂
Foto kolaži: ANTOLOGIJA – www.antologija.in.rs Preuzimanje delova tekstova, tekstova u celini, fotografija i ostalog sadržaja na sajtu je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu ili fotografiji na www.antologija.in.rs. Ispoštujte naš trud, nije teško biti fin. 🙂
Foto kolaži: ANTOLOGIJA – www.antologija.in.rs Preuzimanje delova tekstova, tekstova u celini, fotografija i ostalog sadržaja na sajtu je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu ili fotografiji na www.antologija.in.rs. Ispoštujte naš trud, nije teško biti fin. 🙂
LISICA I GAVRAN – Ezop / BASNE / LICICA I GAVRAN (narodna basna) / LISICA I VRAN (prevod: Dositej Obradović) / Tekstovi i narovoučenije basne
LISICA I GAVRAN
Gavran je negde ukrao komad sira i, s njim u kljunu, sleteo na jednu visoku granu. Lisica, koja je slučajno naišla tuda, odlučila je da mu uzme taj komad sira.
Zato je rekla gavranu: „Kakve divne sjajne oči imaš, a tek kako ti je prekrasan vrat… Šteta što tako lepa ptica mora uvek da ćuti, jer ne ume da peva“.
Gavran, koji je ovim rečima bio neobično polaskan, htede da pokaže lisici da ume i da peva. Otvorio je kljun i graknuo,a sir mu je ispao iz kljuna i pao pravo pred lisicu.
Lukava lija, zgrabivši sir, poče slatko da se smeje: „Ha, ha, ha, ti možda imaš glasa, ali pameti svakako nemaš“.
Ezop
LISICA I VRAN (prevod: Dositej Obradović) / Basnu je napisao Ezop a Dositej ju je preveo i napisao naravoučenije.
Vran nađe negde komad mesa i držaše ga u kljunu stojeći na drevu.
Lisica onjuši meso, pritrči pod drevo, i počne hvaliti vrana govoreći: „Mili bože, krasne ptičice! Lepa perja što imade! Da jošt ima kakav glas, ne bi nad njom ptice na svetu bilo!”
Vranu to nije milo bilo da ga lisica pri tolikoj njegovoj lepoti za mutava drži, otvori kljun pak stane gakati.
Padne meso dole, ugrabi ga lisica i proždere, govoreći i posmejavajući mu se: „E, moj vranu, imaš svašta, al’ pameti nejmaš!”
Naravoučenije
Kakvi smo mi ljudi na ovoj našoj zemlji? Hajde da se pravo jedan drugom ispovedimo i da već ne tajimo da smo svakojaki i čudnovati! Kako to? Evo ovako, slušajmo samo. Kad nas ko prevari, žao nam je i tužimo se, a u isto vreme toliko ne želimo nego da nas drugi varaju, pak ko nam je vešt i ko nas lepo ume varati onako baš kako mi želimo prevareni biti, to je naš čovek! Koji ume živiti i ophoditi se s ljudma, nek ište samo: daćemo mu i košulju s leđa. Jesmo li mi crni, a radi bi biti beli, može li on samo majstorski dokazati da smo mi i od labuda belji, — to je pamet, i ako baš niko to neće verovati; hoćemo mi jer nam je to drago; to je nami dosta, on nas vara kako mi zapevamo. Hoćemo li da nam on mnogo govori i da nas čini smejati se? Neka trpa, nek’ se čini budalom, nek’ ne štedi svoje srodne i prijatelje samo za ugoditi nama, — to mi hoćemo. Pozna li on da je nama milo govoriti a da on sluša? Neka ćuti, neka nas gleda zablenut, neka nam se čudi, i katkad nek’ podvikne: „Čuda, ljudi!” Ako se mi čemu smijemo (iako ništa nije smešno), iz svega grla nek’ se smije. Rekosmo li mi da što jest, ako on i ne zna šta je to, nama’ nek’ povikne: „Kako ne bi bilo?” Ču li on da mi što nađosmo da nije tako, ako on i savršeno zna daje tako, nek’ ne gubi vremena, no neka viče za glavu: „To ne može biti”. No on nam se ruga tako nami pohljepstvujući, on nas za budale drži i vara nas. Ništa za to, to mi i želimo. Ako li bi njemu palo na um da on za ljubov istini drugojače postupa, da nami protivoslovi, što mi utvrždavamo da on odriče, i što mi velimo da nije i da ne može biti da se on usudi reći da to jest i da može biti, — on nije za nas, on neće da nas vara, nek’ ide kud mu drago!
Evo, braćo, po višoj časti kakvi smo, ili iz slabosti, ili iz neznanja, ili iz samoljubija, | ili, što je najgore, iz visokoumija, zašto ona tri prva dadu se s vremenom popraviti, a ovo poslednje kad nami oblada, neće već da nas pusti. Da što ćemo sada? Dobro ako samo hoćemo da počnemo sami sebe odvaravati, ακουστέον και παρά των εχθρών την αλήθειαν και διορθωτέον, sovjetuje Plutarh; da slušamo što i naši neprijatelji o nami govore, da se ne srdimo, pa ako u čem bez pristrastija poznamo da oni imadu pravo naše nedostatke obličavajući, da se ispravljamo. Velikoj duši i od samoga neprijatelja istina je draga, a slabi um ni od prijatelja neće da je primi. Nek’ prestanemo sami sebe varati, pak neće smeti ni drugi, ili ako se usudi, a on neće moći, pak će se osramotiti. Ne ištimo pohvale pre nego je zaslužimo, i baš kad je zaslužimo ne ištimo je, sama će doći ako smo je uprav zaslužili. Ko je silom hoće, ona od njega beži. I ovo dobro da upamtimo: što nam god u drugima nije milo, od onoga da se vsegda čuvamo. Ko sebe mnogo hvali, nije nam nimalo ugodan: ne hvalimo se dakle. Ko hoće sam da govori, a drugom ne da ili ne sluša, dosadan je drugima. Meru, dakle, u govorenju. Ko govori o drugima zlo pred nami, i o nami će pred njima: ne govorimo, dakle, zlo o drugima, razve kad je zlo javno, poznato, i kad može nepovinima povrediti; onda svak česni človek mora zlo za zlo priznati i protiviti mu se koliko više može. I opet ovo je lepo pravilo: što nam u drugima nije milo, toga da se čuvamo. Što u dobrim i pametnim ljudma pohvaljujemo, za tim da nastojimo; što god vidimo da prosvešteni narodi tvore na opštu polzu, tvorimo i mi koliko možemo. Ne činimo se pametniji od sviju, ovo je znak varvarstva. I čuvajmo se lisičje pohvale.
Foto kolaži: ANTOLOGIJA – www.antologija.in.rs Preuzimanje delova tekstova, tekstova u celini, fotografija i ostalog sadržaja na sajtu je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu ili fotografiji na www.antologija.in.rs. Ispoštujte naš trud, nije teško biti fin. 🙂
Ovaj sajt koristi kolačiće (cookies). Nastavkom korišćenja ovog sajta saglasni ste sa našom upotrebom kolačića.
Ovaj veb sajt koristi kolačiće da poboljša vaše iskustvo dok se krećete kroz sajt. Od toga, kolačići koji su kategorisani kao neophodni se čuvaju u vašem pretraživaču jer su neophodni za rad osnovnih funkcionalnosti sajta. Takođe koristimo kolačiće treće strane koji nam pomažu da analiziramo i razumemo kako koristite ovu veb lokaciju. Ovi kolačići će biti sačuvani u vašem pretraživaču samo uz vašu saglasnost. Imate opciju da isključite ove kolačiće. Ali odustajanje od nekih od ovih kolačića može uticati na vaše iskustvo pregledanja.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. These cookies ensure basic functionalities and security features of the website, anonymously.
Cookie
Duration
Description
cookielawinfo-checkbox-analytics
11 months
This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics".
cookielawinfo-checkbox-functional
11 months
The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional".
cookielawinfo-checkbox-necessary
11 months
This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary".
cookielawinfo-checkbox-others
11 months
This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other.
cookielawinfo-checkbox-performance
11 months
This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance".
viewed_cookie_policy
11 months
The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data.
Functional cookies help to perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collect feedbacks, and other third-party features.
Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.
Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.
Advertisement cookies are used to provide visitors with relevant ads and marketing campaigns. These cookies track visitors across websites and collect information to provide customized ads.